Građanski aktivizam – možeš i ti!

Da li ste nekad bili u situaciji da želite nešto da promijenite u svom gradu, okolini ili državi? Da pokrenete neku akciju od koje će koristi imati cijela zajednica ili uopšte da utičete na neku pozitivnu promjenu u društvu? Gotovo sam sigurna da se svako od nas našao nekad u takvoj situaciji. Isto tako sam sigurna da su veoma često mnogi od vas odmahnuli rukom i rekli „Ma nema šanse da sam mogu promijeniti nešto“ i vrlo brzo odustajali već u samom početku. A to je velika greška. Građanski aktivizam je veoma važan za svako društvo i upravo od toga koliko smo aktivni kao građani zavisiće i kvalitet naših života i zajednice u kojoj živimo. Građanski aktivizam može da utiče na pozitivno mijenjanje svijesti o određenim pojavama kao i na razvoj kako nas pojedinaca tako i sredine i društva u kome živimo.

Navešću vam nekoliko primjera iz svoje bliže okoline, o tome kako su pojedinci, od kojih su neki i moji prijatelji, uspjeli da svojim djelovanjem pokrenu pozitivne promjene u različitim sferama života, od kojih koristi ima cijela zajednica.

Ćemovsko polje

Za one koji ne znaju, Ćemovsko polje se nalazi u Podgorici i prostire se na površini od 55 km₂ na dužini od 11 i širini od 7 kilometara. U jednom dijelu polja u blizini podgoričkog naselja „Stari aerodrom“ nalazi se uređeni park sa trim stazom koji građani rado koriste za različite vidove rekreacije: trčanje, razne vrste treninga, vožnju bicikla, šetnju, kao i mjesto gdje njihova djeca mogu bezbjedno da se igraju. Takođe jedan dio parka je posebno namijenjen svima onima koji žele da izvedu svoje pse ljubimce u prirodu.

Ćemovsko polje – prilaz uređenom parku

Ćemovsko polje – park

Ćemovsko polje

Ćemovsko polje – Park za pse

Međutim prije par godina, po riječima junakinje ove priče, moje prijateljice, Damire Kalač, trim staza i njena okolina bile su mjesto gdje su nesavjesni građani odlagali različite vrste smeća i gdje ste često mogli da vidite nedozvoljenu sječu stabala, ostatke ubijenih životinja, i druge vrste otpada.

Foto: cemovsko.me

Užasni prizori na Ćemovskom polju prije nekoliko godina. Foto: Cemovsko.me

Foto: cemovsko.me

Nelegalna sječa. Foto: cemovsko.me

Damira i njen komšija Rajko jednostavno nisu mogli da se pomire sa činjenicom da se jedna velika zelena oaza poput Ćemovskog polja pretvori u deponiju smeća i zato su odlučili da ga odbrane. I uspjeli su u tome. Nemojte misliti da je bilo lako pokrenuti na reakciju državne institucije nadležne za zaštitu životne sredine i ostale nezakonite radnje koje su se ovdje dešavale.

Međutim snažna volja, upornost i želja za očuvanjem Ćemovskog polja, Damiru i Rajka, doveli su do željenog cilja. Malo po malo, počela je da stiže podrška, pa se tako brojnim akcijama koje su ovo dvoje sjajnih ljudi inicirali pridružio, prije svega, veliki broj građana kao i nevladine organizacije Zid, Green Home, Ozon, i kompanije Elko Tim, Hemomont, Telenor. Damira i Rajko su kao građani, preko NVO Green Home i Ozon, kandidovali projekat uređenja parka na Ćemovskom polju za dobijanje sredstava kroz akciju “Budigovoran” Ministarstva finansija i UNDP-a  i na taj način dobili 50 000 eura.

O svim preduzetim akcijama u okviru ovog projekta Damira je redovno izvještavala javnost, prije svega kao novinarka portala Vijesti, a potom je pokrenula i sopstveni blog www.cemovsko.me. Na ovom sajtu se nalazi mnošto tekstova o prethodnim i tekućim akcijama na Ćemovskom polju, dobrim i lošim primjerima, a postoji i posebna edukativna rubrika “Ekološki čas”. Kao veliki ljubitelj životinja, Damira je i jedan od osnivača prvog parka za pse u Crnoj Gori koji se takođe nalazi na Ćemovskom polju, a koji će se, iz dobijenih sredstva iz akcije “Budi odgovoran”, dodatno unaprijediti i modernizovati. Na njenom websajtu postoji takođe i posebna rubrika – životinjsko carstvo, kao i niz zanimljivih tekstova  o flori i fauni Ćemovskog polja i brojnim pticama koje često koriste ovu teritoruju na svom putovanju u različite predjele.

Sajt www.cemovsko.me

U novembru 2014. godine, Damira je dobila godišnju nagradu “Iskra” Fonda za aktivno građanstvo (FAKT) koja se dodjeljuje za filantropiju ljudima koji su dali doprinos društvu. U konkretnom slučaju Damira je dobila priznanje za građanski aktivizam za uređenje Ćemovskog polja.

Iste godine, građanska inicijativa za uređenje Ćemovskog polja, dobila je “Zelenu zvijezdu”, nagradu koju dodjeljuju Arhus centri Nikšić i Podgorica, organizacione jedinice Ekološkog pokreta “Ozon” i Agencija za zaštitu životne sredine, uz podršku Misije OEBS-a u Crnoj Gori i programa Životna sredina i bezbjednost.

Ja sam prije nekoliko dana, upravo sa Damirom prvi put posjetila Ćemovsko polje. Malo je reći da sam oduševljena onim što sam zatekla. Prava zelena oaza u kojoj ima mjesta za sve one koji žele da provedu prelijepe trenutke u uređenom prirodnom prostoru.

Damira i ja u sredjenom parku sa njenim ljubimcima.

Sprave za vježbanje, stolovi za stoni tenis, trim staza, klupe, dječije igralište. Ekološke table, kante za otpatke, posađena nova stabla. Sve je nekako prirodno uklopljeno u ambijent i jednostvano osjećate da je sve urađeno sa ljubavlju i pažnjom. I pod budnim okom Damire Kalač, koja svaku akciju isprati od početka do kraja. Svaka čast!

Koliko sam se zalagala za ovaj sto za stoni tenis, kroz osmjeh priča Damira.

Ali to nije kraj, kaže ona. Uređenje Ćemovskog polja i dalje traje. Svi građani, institucije i preduzeća koji imaju ideje i žele da se uključe u ovaj projekat, više su nego dobrodošli, a mogu je konatkirati preko njenog websajta: www.cemovsko.me

Budva 2020

Drugi primjer građanskog aktivizma dolazi iz mog grada Budve. Prije nekoliko mjeseci u Budvi je osnovana nevladina fondacija “Budva 2020“. Radi se o građanskoj inicijativi koja želi da okupi sve zainteresovane građane sa teritorije opštine Budva da zajedničkim snagama utiču na pozitivne promjene u ovom gradu i to upravo kroz slogan – Budimo grad!

Suština djelovanja organizacije je društveno odgovorna praksa sa ciljem da stanovništvo na teritoriji opštine preuzme aktivnu ulogu u daljem razvoju grada.

U tu svrhu, do sada su članovi  organizacije uz pomoć  zainteresovanih građana, pojedinih javnih institucija i privatnih preduzeća uspjeli da realizuju tri projekta. Moju pažnju kao velikog ljubitelja zelenih površina i sporta, privukli su akcija čišćenja puta i okoline tvrđave Mogren iz 19. vijeka kao i humanitarni košarkaški turnir.

Kroz nekoliko omladinskih akcija koje su organizovane vikendom skoro  tri mjeseca, put do tvrđave Mogren, koji je nažalost godinama služio za odlaganje smeća i ostalog otpada, je potpuno očišćen.

Zbog ranije pruzetih obaveza nisam bila u prilici da učestvujem u ovim akcijama, ali sudeći po fotografijama i video snimcima, mogla sam osjetiti sjajnu energiju i želju učesnika da stvaraju nove kulturne i ekološke vrijednosti u našem gradu.

Foto: Budva 2020. Detalj sa jedne od prvih omladinskih radnih akcija.

Foto: Budva 2020

Foto: Budva 2020

Foto: Budva 2020

Članovi Budva 2020 u omladinskoj radnoj akciji

Foto: Budva 2020

Foto Budva 2020

Foto: Budva 2020.

Foto Budva 2020. Gornja fotografija – prije akcije, donja – poslije akcije

U planu je da se Tvrđava Mogren oživi kao izletište ali i da se skrene pažnja institucijama koje se bave kulturom, da ovo kulturno dobro stave u funkciju koja mu priliči. Podršku projektu je pružila javna istitucija Muzeji i Galerije Budva koja je podnijela zahtjev da se tvrđava proglasi kulturnim dobrom, pa se svi nadamo da će u skorijoj budućnosti upravo Tvrđava Mogren u Budvi biti mjesto dešavanja nekih lijepih kulturnih događaja.

Zahvaljući omladinskim radnim akcijama Budva 2020,  prilaz tvrđavi je sada očišćen, pa sam iskoristila priliku da prošetam do ovog prirodnog vidikovca i uživam u njegovoj ljepoti, što može da učini i svako od vas.

Put prema tvrđavi Mogren je potpuno prohodan.

Ovakav ambijent zaista zaslužuje adekvatnu valorizaciju.

Predivni pogled na Budvu sa tvrđave Mogren

Pogled prema Jazu

Pogled na brdo Spas

Fondacija Budva 2020, takođe je uspjela da uz pomoć firme Klikovac postavi četiri koša na igralištu druge osnovne škole u Budvi i organizuje prvi humanitarni turnir u uličnom basketu gdje su svi zainteresovani građani mogli da prijave učešće. Ovaj turnir sam uspjela da posjetim, a dio atmosfere pogledajte u sledećem foto i video materijalu.

Igralište Druge osnovne školi u Budvi

Foto: Budva 2020

Malo je reći da mi je srce bilo puno dok sam gledala veliki broj mladih ljudi koji su se okupili da kroz sport i zabavu pomognu i daju svoj doprinos u prikupljanju sredstava za djecu Druge osnovne škole. Zaista sjajna ideja i akcija!

Foto: Budva 2020

Foto: Budva 2020

Treći projekat koji je realizovala Budva 2020 je performans “Street art” – islikavanje murala na zidu zgrade pored igrališta u naselju Dubovica u Budvi, sa ciljem podizanja kulturne svijesti prije svega mladih, ali i ostalih građana. Više o ovom interesantnom projektu možete pročitati na sledećem linku.

Koristim ovu priliku da pozovem sve građane Budve, nadležne institucije i ostala preduzeća da se aktiviraju i učestvuju u projektima Fondacije, kako bi zajedničkim snagama stvarali bolji grad u kojem živimo. Više informacija o Budva 2020 možete pronaći na websajtu: www.budva2020.me ili facebook stranici: Budva2020. Lično sam veoma inspirisana i voljna da učestvujem u ovom projektu pa ćete i putem mog bloga biti informisani o predstojećim akcijama.

Naslikani mural – igralište u naselju Dubovica

Ovo su samo neki od primjera ( u Crnoj Gori ih zaista ima mnogo ) koje sam izdvojila da pokažem kako građanski aktivizam pomjera granice i utiče na pozitivne promjene u zajednici od kojih svi imamo benefite. Takođe želim da motivišem sve vas koji možda imate neke ideje kako da doprinesete razvoju svog grada. Nemojte se obeshrabrivati i lako odustajati. Vidjeli ste na pomenutim primjerima, da ništa nije nemoguće, i da uz snažnu volju i želju, zaista možete doprinijeti boljem i kvalitetnijem, prije svega svom životu, ali i životu zajednice u kojoj živite.

Okupite oko sebe istomišljenike i krenite u akciju. U Centru za razvoj nevladinih organizacija Crne Gore se možete informisati koji sve vidovi formalnih udruživanja postoje. Formalizacija udruživanja vam je neophodna kako biste pravno mogli da konkurište za dobijanje sredstava neophodnih za sprovođenje planiranih aktivnosti. Mada, vidjeli ste na prvom primjeru da uvijek možete preko već postojećih organizacija, učestvovati na konkursima za dodjelu sredstava.

U Crnoj Gori postoji veliki broj institucija koji svake godine objavljuju brojne konkurse za podršku raznih građanskih inicijativa. Jedna od njih je i Fond za aktivno građanstvo.

Prema evidenciji Centra za razvoj nevladinih organizacija u Crnoj Gori,  tri velike kompanije: Pivara Trebjesa Nikšić, Telekom i Telenor fondacija, jednom godišnje objavljuju konkurse za dodjelu sredstava nevladinim organizacijama u oblasti zaštite životne sredine, obrazovanja, kulture. I ostale velike ali i male kompanije u Crnoj Gori, koliko ja mogu da primjetim, se sve više trude da kroz razne društveno odgovorne aktivnosti budu od pomoći građanima. Društveno odgovorno poslovanje, je nešto što je danas “must have” u gotovo svakoj kompaniji, jer klijenti su u stvari obični građani kojima kompanija treba da pokaže da joj je zaista stalo do njihovog boljeg života kako bi sjutra mogli da budu i bolji potrošači.

Za kraj priče, ostavila sam primjer jednog, za današnje vrijeme, pomalo neobičnog  vida građanskog aktivizma. Vidjećete i zašto. Ivan Bojanić je član savjeta roditelja OŠ Maksim Gorki u Podgorici. Kako mi je u razgovoru rekao, ovakav vid okupljanja roditelja ima savjetodavnu funkciju, pri čemu se svake godine biraju novi članovi. Ove godine, savjet je planirao da prikupi novac od roditelja kako bi u zelenom dijelu dvorišta škole montirali  nešto poput ljetnjikovca za djecu. Međutim, sakupljenih 600 eura nije bilo dovoljno za to, pa su zimus od dijela te svote renovirali dnevni boravak za prvake i djecu iz drugog razreda. Ostatak od 200 eura, na Ivanovu inicijativu koja se roditeljima dopala, upotrijebljen je za kupovinu materijala od kojeg je Ivan ručno napravio 6 klupa koje su postavljene u dvorištu škole.

Klupe u školskom dvorištu – Ivanovih ruku djelo

Ivan je po struci elektro inžinjer, i ovo mu nije baš struka, ali kako kaže on: “Kupio sam naočare za stvaranje realnosti ( masku za varenje ), pa sam malo “stvarao”.

Radna atmosfera – Ivan na djelu

U toku je izrada.

Na moje pitanje da li možda planiraju da se udruže, kako bi mogli da konkurišu za dobijanje sredstava u budućnosti, Ivan mi je odgovorio da nemaju namjeru. “Mnogo je bitnije probuditi osjećaj pripadnosti školi, što roditelja, što djece. Ne nametati neka rješenja, već jednostavno pomoći školi da postane mjesto na koje će moji klinci biti ponosni. Maksim Gorki je i škola koju sam ja pohađao, što je dodatno motiv koji pokreće”, kaže Ivan, dok ja oduševljeno upijam svaku riječ.

Ovakvim stavom roditelja, daje se pozitivan primjer djeci, kako da od malih nogu shvate značaj svoje uloge u društvu. A ta uloga je velika, i niko od nas ne bi trebao da je ignoriše. Kao što sam već puno puta u svojim tekstovima pomenula, život nije lak, dobre stvari ne padaju sa neba, za njih treba da se sami borimo i da budemo srećni i ponosni kada svojim djelovanjem učinimo nešto dobro i sebi i drugima. Državne i ostale institucije nisu uvijek fleksibilne da reaguju na sve probleme u zajednici, ali sam gotovo sigurna da će u okviru svojih mogućnosti biti podrška za svaku dobru ideju i osmišljenu akciju, od koje ćemo svi imati koristi.

Ovaj tekst je dio društveno odgovornog projekta “Coca-Cola Bloggers Network Adria” kojim se pruža podrška blogerima u njihovoj profesionalizaciji. I ovaj projekat je jedna vrsta podrške građanskom aktivizmu, jer se kroz ovakve tekstove doprinosi promociji i afirmaciji djelovanja pojedinaca na mikro nivou. Svaki tekst koji napišem utiče da preispitam sebe koliko sam društveno odgovorna i koliko svojim ličnim postupcima mogu da inspirišem ljude oko sebe na dobra djela. Zato, Coca Cola, kapa dolje i još jednom izražavam neizmjernu sreću i zahvalnost što sam dio ovog projekta.

 

 

 

 

 

 

Comments

One comment

Leave a Reply